Hranite se uravnoteženo!
Visceralna trbušna masnoća nalazi se oko unutrašnjih organa kao što su jetra, gušterača i crijeva.
Za razliku od obične potkožne masti, visceralna masnoća uvelike utiče na hormonsku ravnotežu i sa sobom donosi povećan rizik od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i problema štitne žlijezde.
Kako biste ih se ‘riješili’ osim zdrave ishrane i treninga, Miss 7 donosi spisak namirnica koje treba da izbjegavate jer upravo namirnice koje će biti navedene povećavaju vjerovatnoću pohranjivanja trbušne masti, pogotovo ako se konzumiraju na neuravnotežen način.
Sokovi i većina slatkih poslastica koje možete kupiti u radnjama prepuni su rafinisanih šećera i / ili fruktoze. Na primjer, u većini komercijalnih džemova, radi se o očuvanju i dugotrajnosti voća, koje obično dolazi u veoma maloj količini, pa se većina njih sastoji od gotovo 60 % vještačkih zaslađivača. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da ljudi ne konzumiraju više od 50 grama šećera dnevno, što je ekvivalent manjoj boci popularnih gaziranih pića.
Ljudi se često znaju zapitati kako je moguće da hamburgeri mogu biti toliko loši, jer ipak, oni sadrže samo meso i hleb. Isto je i s hot dogom, jer i to je samo viršla ili kobasica i hljeb. No, jedan je nutricionist za Bright Side naveo kako je kod spomenute vrste hrane problem u ravnoteži. Tipični hamburger sadrži visok udeo masti, pogotovo ako dolazi zajedno s pomfritom, a povrće je ono koje bi ti tu mast trebalo pomoći svariti zahvaljujući vitaminima i antioksidansima koje sadrži u sebi. No, zbog činjenice da hamburger ili hod dog rijetko dolaze u kombinaciji s povrćem, ono što nedostaje je ‘ravnoteža’ između dveju vrste namirnica.
Trans masnoće jedan su od glavnih krivaca kada je u pitanju stvaranje aktivnih masti. Kolačići i razni krekeri često sadrže velike količine kukuruznog sirupa s visokim sadržajem fruktoze i trans mastima. Nadalje, namirnice poput javorovog sirupa, smrznute pice, pavlake za kafu i margarina takođe su ih pune.
Bijeli pirinač jedan je od najčešćih izvora rafinisanih ugljenih hidrata zajedno s tjesteninom i bijelim hljebom, a upravo su rafinisani ugljeni hidrati povezani s povećanjem visceralne masti. Prebacivanje na integralni pirinač, tjesteninu ili hljeb može vam pomoći jer oni sadrže više vlakana te će ih tijelo lakše preraditi.
Kupovna čokoladna granola, pa čak i obična granola sa suvim voćem – za koju se često smatra da je zdrava – izrazito je bogata rafinisanim šećerima i mastima i sadrži ili nimalo vlakana, a visok unos šećera također je povezan s visceralnim mastima. Dobra alternativa stoga je zobena kaša bez šećera koja sadrži više vlakana i malo dodanog šećera, a uz pomoć nje možete napraviti i domaću granolu i zasladiti ju sušenim smokvama ili grožđicama.
