Nazdravite svojim pogreškama – niko nije savršen
Najveći govornik 20. vijeka patio je od velike govorne mane, a najveći znanstvenik od disleksije; 13-godišnji dječak uočio je fizikalni fenomen koji do danas nije objašnjen, a hrvatskog poduzetnika su na početku karijere svi ismijavali. Čak i veliki Nikola Tesla svoje vizionarske izume duguje poremećaju zbog kojeg bi mnogi pokleknuli.
Winston Churchill
Najpoznatijem britanskom premijeru može se prigovoriti mnogo – od toga da je bio zadrti imperijalist koji je smatrao da je Englezima suđeno vladati ostatkom svijeta do toga da se nije znao povući na vrijeme, pa i da je bio nevjerojatni hedonist. No kada bi mu netko u mladosti rekao da će biti zapamćen kao najveći govornik Drugog svjetskog rata ostao bi u šoku. Ne zbog Drugog svjetskog rata, (jer bi Churchill i kao mladić mogao naslutiti da je globalni rat neminovan) nego zato što je otkako je znao sebe imao govornu manu. I danas logopedi i fonetičari raspravljaju je li njegov problem bilo mucanje, loša tvorba glasa S ili nešto treće (onodobne dijagnoze čak spominju i poseban ligament kod jezika), no jedno je sigurno – njegovi govori postali su simbol otpora i nacističkoj Njemačkoj i nade u vrijeme kada se činilo da je Velika Britanija pred slomom.
Mate Rimac
Kada je na utrke dolazio svojom prerađenom BMW kockicom, zaljubljeniku u automobile svi su se smijali jer električnim automobilom misli pobijediti benzinske suparnike. No osmijeh im je ubrzo zamro. “Sjećam se kada mi se tijekom jedne utrke na Grobniku zapalio benzinski motor. Tada sam shvatio kako napokon moram realizirati svoju dugogodišnju želju i napraviti automobil na struju. Moja stara kockica, odnosno zeleni BMW s pokvarenim motorom, bio je okidač koji me potaknuo da se doista upustim u taj projekt”, objašnjava Rimac početak svog puta. Dijelove za svoj prvi sportski automobil na struju nabavljao je preko interneta, a sastavljao ga je u obiteljskoj garaži u Samoboru. Mladić, koji je još u srednjoj školi patentirao rukavicu koja mijenja tipkovnicu, zahvaljujući upornosti i predanosti probio se u svjetski vrh industrije električnih automobila.
Rudyard Kipling
“Žao mi je gospodine, ali vi jednostavno ne znate koristiti engleski jezik”, odgovorio je San Francisco Examiner 1889. svom dopisniku iz Indije – koji je osam godina kasnije osvojio Nobelovu nagradu za književnost. Rudyarda Kiplinga suvremenici su ismijavali – što zbog jednostavnog jezika, što zbog njegovih kolonijalističkih stavova, no postigao je nešto čime se malo koji književnik može pohvaliti – njegova Knjiga o džungli je jedna od rijetkih lektira koje učenici zaista vole čitati.
Nikola Tesla
Najveći izumitelj 20. stoljeća patio je od opsesivno-kompulzivnog poremećaja – osim što je bio prilično opsjednut brojem tri, patološki se plašio bisera i naušnica, a svoje izume koji su bili daleko ispred svog vremena dobrim dijelom pripisuje vizijama.
“U nekim trenucima vidio sam sav zrak oko sebe ispunjen jezicima žive vatre. Njihov intenzitet povećavao se s vremenom i dosegao je maksimum kada sam imao 25 godina. Ovi svjetlosni fenomeni još se pojavljuju s vremena na vrijeme, osobito kada mi neka nova ideja otvori do tada neslućene mogućnosti”, opisao je vizije 65-godišnji Tesla u autobiografiji “Moji izumi”. Izumitelj je u svoje vrijeme bio osporavan i odbacivan (nakon svađe s Edisonom neko je vrijeme preživljavao kao radnik kopajući kanale), a danas ga, zahvaljujući vizionarskim izumima, nazivaju čovjekom koji je osvijetlio svijet.
Albert Einstein
Nije progovorio do četvrte godine, a već u osnovnoj školi je imao problema sa školom. S jedne strane, učitelji su tvrdili da je lijen, jer je stalno sanjario i postavljao (za njih) besmislena apstraktna pitanja, s druge strane, neki tvrde kako je patio i od disleksije. A na sve to treba dodati i poznatu strogost njemačkih profesora te antisemitisko raspoloženje. No Albert Einstein nije odustajao – ni kada je izbačen iz škole, ni kada ga je Politehnički institut prvi put odbio upisati. Nastavio je sanjariti i propitkivati ideje i znanstveni establišment te ubrzo postao sinonim za genijalnog znanstvenika.
