Ponovo je zemljotres pogodio našu zemlju. Naime kako je objavljeno na web stranici Evropskog mediteranskog seizmološkog centra epicentar zemljotresa bio 21 kilometar sjeveroistočno od Nevesinja, jačine 2,7 stepeni.
Zemljotres se dogodio u 19 i 33. Podrhtavanje tla osjetilo se i u okolnim mjestima
Podsjetimo, 26. novembra je i BiH (uz Albaniju) pogodio snažan zemljotres. Epicentar je bio u blizini Nevesinja, a u ovom gradu tada je oštećeno više od tri stotine objekata.
Posljednji potresi širom Bosne i Hercegovine, ali i regije uznemirili su građane.
Struka naglašava da ovi potresi nisu razorne snage i ne očekuje se pojava jačih zemljotresa poput onoga velikih razmjera kakav se desio u Albaniji. Najjači udar u ovoj zemlji dosegnuo je 5,8 stepeni Rihtera i za sobom ostavio značajnu materijalnu štetu u kojem je povrijeđeno više stotina osoba.
Seizmolozi kažu da je do potresa došlo pomjeranjem afričke tektonske ploče, koja se proteže sve do Alpa.
“Afrička tektonska ploča kreće se prema sjeveru, odnosno povlači se ispod Sredozemnog mora gdje uzrokuje pojavu zemljotresa pucanjem stijena“, govori za portal Radiosarajevo.ba seizmolog FHMZBiH Ivan Brlek.
Prema prognozi seizmologa, na teritoriji Bosne i Hercegovine snažni i razorni zemljotresi ne očekuju se u narednih 50 godina.
„Prije svega, moram reći da se zemljotres ne može tačno predvidjeti. Mi se služimo matematičkim metodama, tačnije matematičko-fizikalnim metodama kojim proračunamo gdje se nakuplja ta seizmička energija, a na osnovu podataka prethodnih zemljotresa, i time statistički možemo govoriti o vjerovatnoći zemljotresa na nekim područjima. Prema našem proračunu, na teritoriji Bosne i Hercegovine ne očekujemo u narednom periodu od 50-ak godina snažan zemljotres“, odgovara nam Brlek.
Na stranici Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) registrirani su i najmanji potresi u Bosni i Hercegovini, što nije slučaj sa našim seizmološkim zavodom. Na pitanje kakvi su zapravo naši mjerni instrumenti, Brlek nam odgovara:
“EMSC nema svoje instrumente nego dobijaju instrumente s terena, tačnije od nas i zemalja u okruženju. Da, oni objave svaki manji potres. Mi nikada nismo potvrdili da zemljotres nije zabilježen već ne želimo uznemiravati građane i javnost objavljivanjem podataka o manjim potresima. Reći ću vam da se zemljotresi dešavaju skoro svakodnevno. To itekako bilježe naši mjerni instrumenti, ali mi njih ne objavljujemo na našoj web stranici kako ne bismo uznemiravali stanovništvo. Ti podaci služe u svrhu nauke i proučavanjem seizmo-tektonike nekog područja“, pojašnjava seizmolog za Radiosarajevo.ba.
Inžinjer geodezije i profesor geografije Vedran Zubić nedavno je za naš portal govorio i skrenuo pažnju na to da treba voditi računa o gradnji saobraćajnica i urbanih cjelina.
“Moraju se ‘ispoštovati’ svi naučni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju itd. Samo vas napominjem kolike su nesreće bile u Turskoj 1999. zbog gradnje kuća u labilnoj zoni. Poslije je to dobilo i sudski epilog, ali šteta ljudskih života je nemjerljiva”, rekao je Zubić dodajući kako ako želimo smanjiti posljedice prirodnih pojava moramo ulagati u nauku i slušati je.
Istakao je i kako ne možemo predvidjeti tačno period trusa (zemljotresa).
“Veliki trus je praćen onim manjeg intenziteta jer se litosfera stabilizira. Eh, to znamo. Ali, one panike kao prije par godina u Zenici, kada je neko neodgovoran rekao da će se trus ponoviti sutra u isto vrijeme su nebulozne”, rekao je Vedran Zubić za Radiosarajevo.ba.
