Najjači udar je uvijek u trećoj i četvrtoj nedjelji epidemije. Sada smo na početku treće nedjelje. Uspjeli smo da skoro potpuno kontrolišemo epidemiju.
U Grčkoj je u toku ozbiljna epidemija, ali pošto imaju znatno viši indeks UV zračenja od nas, očekujem da se tamo situacija sredi možda čak i malo ranije nego kod nas, pa vjerujem da ćemo ići i na ljetovanje.
Postoje i neke dobre vijesti u vezi s pandemijom koronavirusa. U Lođiju, u predgrađu Milana, u Italiji, broj novih slučajeva inficiranih stagnira, što bi moglo da znači da je epidemija na vrhuncu i kreće ka opadanju.
U Kini je vrhunac bio sredinom februara, a od tada je prošle mjesec i po, pa je epidemija u prolazu. Simulacija matematičkog modela švedskih i švajcarskih naučnika ukazuje da bi maj, najkasnije jun, mogao da bude period prolaska epidemije – kaže dr Branimir Nestorović, dječji pulmolog i alergolog u Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj, a odgovarajući na pitanje da li će građanima Srbije propasti ljetovanja, posebno u Grčkoj, u koju mnogi vole da odlaze.
Kakvu situaciju očekujete u Grčkoj do ljeta?
– U Grčkoj je u toku ozbiljna epidemija, sa smrtnim slučajevima i dosta inficiranih. Ali, s obzirom na to da je počela u isto vrijeme kao i kod nas, a da imaju znatno viši indeks UV zračenja, očekujem da se tamo situacija sredi u sličnom periodu kao i kod nas, možda čak i malo ranije. Naravno, prognoze su nezahvalne, jer ima dosta faktora koje ne možemo da kontrolišemo.
Da li će više temperature vazduha tokom ljetnje sezone bitno uticati na širenje korone?
– Ne temperature, već indeks UV zračenja. Ultravioletni zraci ubijaju virus, neki kažu da kada je UV indeks preko tri, same temperature imaju relativno mali efekat, ali se vidi na primjeru Australije da je ipak broj inficiranih manji nego u drugim zemljama. Mada, Australija je rjeđe naseljena, a dostupna samo avionom, pa je kontrola putnika koji ulaze lakša, samim tim prenošenje epidemije je teže.
Kada se očekuje najjači udar na Srbiju?
– Najjači udar je uvijek u trećoj i četvrtoj nedjelji epidemije. Sada smo na početku treće nedjelje. Uspjeli smo da skoro potpuno kontrolišemo epidemiju. Naravno, sve zavisi od brojnih faktora, a jedan od njih je dolazak većeg broja naši radnika za Uskrs, od kojih su vjerovatno mnogi bolesni.
Hoćemo li uspjeti da izbjegnemo eksploziju bolesti kao što je to bio slučaj u Italiji i još nekim državama?
– U epidemiji gripa iz 2009. imali smo preko 6.000 primljenih u bolnice i preko stotinu smrtnih ishoda. Tada je zdravstveni sistem bez pripreme izdržao test. Sada je bolje pripremljen. Imali smo tri nedjelje vremena da se organizujemo, vjerujem da nećemo imati velikih problema. Ljekari su uvijek pesimisti, pa daju najcrnje prognoze. Ja spadam u optimiste, a optimizam može da pomogne da bez većih problema prebrodimo ovu epidemiju i dočekamo leto i odlazak na more, što se sada čini tako nedostižno.
U najvećoj kineskoj studiji o obolijevanju djece utvrđeno je da je polovina njih imala blage simptome, dok su bebe i odojčad do 12 mjeseci starosti imali težu kliničku sliku.
– Djeca ispod 10 godina u Kini nisu imala smrtnost. Broj oboljelih ispod 20 godina je zanemarljiv u odnosu na ukupan broj obolelih, a broj teških oblika bolesti jako mali u poređenju s drugim grupama. U Kini je smrtnost među stanovništvom od 10 do 20 godina starosti oko 0,2 odsto. U Italiji je slično, iako je smrtnost dvostruko veća nego u Kini. U Velikoj Britaniji najmlađi pacijent koji je umro imao je 45 godina, ali je bolovao od težeg oboljenja mišića i nerava. Verovatno da deca koja se razbole imaju neke skrivene faktore rizika koje ne poznajemo jer je broj oboljelih mali. U svakom slučaju, broj djece koja bi zahtevala intenzivnu negu i mehaničku ventilaciju je takav da ne može ugroziti funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Možete li da procijenite broj obolelih tokom ove naše epidemije?
– Procjene su nezahvalne, jer ako virus uđe u fazu porasta broja slučajeva, kako smo vidjeli u drugim zemljama, broj obolelih raste i dvostruko u samo jednom danu. Broj od 5.000 odnosi se na našu procjenu broja pacijenata koji će zahtjevati da budu primljeni u bolnice, a od toga jedan dio bi zahtevao mehaničku ventilaciju, to jest respiratore. To je najgori scenario, koji se vjerovatno neće ostvariti.
Kako da zaštitimo djecu?
– Mjere zaštite su kao i kod odraslih, pranje ruku, izbjegavanje boravka u zatvorenom gdje je dosta ljudi, šetnja na svježem vazduhu, dosta voća i povrća, suplementi cinka i crne zove ili aronije.
(Kurir.rs)
